Poslovne vijesti - Hrvatska

Inozemni dug smanjen za 600 milijuna eura

Na kraju siječnja 2010. bruto inozemni dug Hrvatske (isključujući kružna izravna ulaganja) iznosio je 42,5 milijardi eura, što odgovara smanjenju od 600 milijuna eura u odnosu na stanje zabilježeno krajem 2009., stoji u travanjskom biltenu Hrvatske narodne banke (HNB).

Takvo kretanje duga pretežno je posljedica smanjenja duga banaka, a manjim dijelom i poduzeća, dok je sektor države blago povećao svoje inozemne obveze. Devizni depoziti, unatoč otežanim gospodarskim uvjetima, kontinuirano bilježe rast. Nakon što su snažno rasli u 2009., u prva dva mjeseca 2010. devizni depoziti povećali su se još za 1,6 milijardi kuna. Analitičari HNB-a navode da je za takva kretanja najzaslužniji sektor stanovništva, na koji se odnosilo više od dvije trećine ostvarenog povećanja. Ipak, navode, godišnja stopa rasta ukupnih deviznih depozita blago se smanjila, pa je na kraju veljače iznosila 11,1 posto.

Kreditiranje stanovništva i na početku 2010. bilježi negativan trend, što je pridonijelo daljnjem ubrzavanju njihova godišnjeg pada, koji je na kraju veljače iznosio 3,5 posto. Najveći pad imali su nenamjenski kredit i krediti za kupnju automobila.

Analitičari HNB-a navode da su u uvjetima visoke likvidnosti kamatne stope banaka na štednju krajem 2009. i početkom 2010. pale na svoje višegodišnje minimume, a to je potpomoglo stabilizaciju kamatnih stopa na plasirane kredite, koje su se i nakon nedavnih smanjenja zadržale na razmjerno visokim razinama. Na povišenoj razini od 12,7 posto stagnirala je u veljači vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule, koja se odnosi na dominantne - kartične i okvirne - kratkoročne kredite stanovništvu. Te se kamatne stope, stoji u izvješću HNB-a, mijenjaju iznimno sporo, pa je njihov puzeći rast od 2005. nešto uočljiviji tek u godišnjim prosjecima, čije su promjene manje od 0,4 postotna boda.

Kamatna stopa na novoodobrene dugoročne kredite stanovništvu zadržala se u veljači ove godine na razini od 8,96 posto, nakon što se krajem 2009. blago smanjila, čime je prekinut trend njezina rasta. Nakon izrazito skokovitih promjena i rekordno visokih razina kamatnih stopa na oročene kunske depozite bez valutne klauzule na prijelazu iz 2008. u 2009., uslijedilo je njihovo smanjivanje pod utjecajem poboljšanja likvidnosti financijskog sustava, pa su na kraju 2009. one pale na iznimno niske razine. Početkom 2010. tek su blago porasle u odnosu na prosinac prethodne godine s 2,52 posto na 2,64 posto.